Živjeti u Sarajevu, biti aktivni pripadnik izviđačke organizacije a ne poznavati Esada Ibiševića bilo bi nezamislivo. Za njega je kao stvorena ili skrojena ona krilatica JEDNOM IZVIĐAČ - UVIJEK IZVIĐAČ. Sav svoj entuzijazam od najmlađeg doba poklanja sa velikom ljubavlju upravo izviđačima ne samo u Sarajevu već i u drugim gradovima BiH već i u drugim sredinama bivše nam zemlje. I ovim prilogom dokazuje da za istinske zaljubljenike javorovog lista " nikada neće pasti prašina zaborava ".
U jesen 1959 godine upisao sam se u četvrti razred osnovne škole „Miljenko
Cvitković „ u Sarajevu. Tada sam prvi put čuo za izviđačku organizaciju. O radu u ovojj organizacij na jednom zajedničkom sastanku govorio je
Bečko Gribajčavić tada načelnik odreda, a jedan od rukovodilaca u odredu bio je
i Mithat Buljubašić-Šilja. Ja sam se učlanio u vod koji je vodio Faruk Đonlić
pošto smo bili iz istog razreda. Znam da je sem njega u vodu bio još neko iz
našeg razreda, ali se više ne sjećam. Zato
mi u sjaćanju pored lijepih
izleta na Trebević i Iliđžu te druga lijepa sarajevska izletišta dolazi i
uspomena na silnu želju da mi roditelji
kupe uniformu. Bila je jako skupa. Iako najstariji od četvoro djece u familiji
gdje je otac profesor tada sam radio, nisam uspio da kompletnu uniformu dugo dobijem. Još nije postojalo izviđačko
domačinstvo koje će brojnima kasnije
omogućiti da do izviđačke
uniforme dođu na što jeftiniji način. Tada se uniforma prodavala u prodavnici
„Bosnasporta“ u ulici “Vase Miskina
tačno preko puta robne kuće „Čelik“. Svi stariji izviđači će sijetiti.
Do nabavke uniforme prošlo je mnogo vremena, a do tada sam na svim akcijama
imao maramu. Izviđačka uniforma je nešto najljepše što svima odmah pokazuje i
stavlja do znanja da si pripadnik jedne organizovane i uređene skupine mladih
koja kroz zajedničke aktivnosti i igru u
slobodno vrijeme želi da se i dodatno obrazuje učeći o raznim vještinam ili vještarstvima
koja će mnogima od nas u budućnosti biti
i od neposredne u neizmjerne koristi.
U ljeto 1960.g. četa „Savo Kovačević“ čiji je
načelnik bio preminuli Dubravko Boras, a od imena iz čete sjećam se: Ferida
Korića, Mirka Stijačića, Kavazovića-zvanog Kavaz, spmenutog Faruka itd, išla je
na petodnevni bivak na Tjentište. Naravno
u to doba putovalo se ćirom do Foče, a onda piješice do Popovog mosta. Lijepa
su to sjećanja na moj prvi bivak. O tom prekrasnom bivaku nešto više, drugi put.
Radna
Smotra.
1963. godine moja porodica se preseljava iz
Koševa na Grbavicu II i ja prelazim u odred „Vaso Miskin Crni“. Odredom su rukovodili
Dimitrije-Dimšo Ninić, Mandrapa ( iz SO Novo Sarajevo - zaboravih mu ime) i teta Tonkica Dugonjić.
1966. učestvujem u ekipi na orjentacionom takmičenju „RONDO“ u
Bosanskom Novom. Ekipu su sačinjavali: Damir Dugonjić-Dado, Nebijša
Volić-Klanfica, Gojko Pavlović, Mihajlo Kilibarda-Mića, Branimir Džamonja-Đavo,
a ja kao kontrolor.
Isti ovaj sastav biće konačari na prvoj školi za vodnike 1967. na
Kravicama kod Ljubuškog koji je organizovao opštinski savez izviđača Novo
Sarajevo. Od starijih instruktora na toj
škoi bili su : Vesna Dugonjić, Emir Omanović, Žika Tanasić, i drugi.
Tada su Opštinski savez činili odredi „Mladi
Radnik“ , kojim je uspješno rukovodio preminuli Pamuk Ramiz, zatim odred
„Boriša Kovačević“ kojim su pored drugih uspješno rukovodili Savo Carević, Milisav Lazarević, takođe nedavno
preminuli Ratko Todović , Bojović, Risto Šipovac, Vesko Vesković, Dragan Bulajić, Drago Vuković,
Milenko Todović itd., kao i moj odred „Vaso Miskin –Crni“.
Ja sam 1968.g. za vrijeme smotre izvođača
Jugoslavije „Vijećno hući Sutjeska“ na Tjentištu, pohađao školu za načelnike
odreda i tako na Trećoj klasi dobio zvanje izviđača Instruktora. Iste godine u
jesen stekao sam uslove za zvanje „Izviđač partizan“ koje dobijam 1973.godine i izabran sam u Izvršni odbor Saveza izviđača
opštine Novo Sarajevo.
1969.g. bio sam instruktor na Prvoj školi za
načelnike četa koju je organizovao tada
formirani Savez izviđača grada Sarajeva.
1970.g. učastvujem na Smotri izviđača Jugoslavije
na Bledu.
Od čete izviđača „Ivan Goran Kovačić“ u
istoimenoj školi gdje sam bio načelnik čete, osnivam 1971.g. istoimeni odred izviđača i postajem njegov
prvi načelnik odreda. Starješina odreda bio je profesor Žarko Ljubić-Žara.
|
Učesnici škole za vodnike na Kravicama |
|
Štab logorovanja na Bačinskim jezerima |
Fotografije sa mojim prijateljima iz odreda "Boriša Kovačević" i drugim dragim prijateljima.
Te godine odlazimo na logorovanje na
Baćinskim jezerima kod Ploća, i isto logorovanje ponavljamo 1972.g. Nakon
završetka Smotre SIBiH-a u Dretalju kod Čapljine.
Jedno od zajedničkih druženja u odredu Boruša
Kovačević: DragoVuković, ja, Mića Todović i Stipica Murga.
Štab logorovanja na Baćinskim jezerima.
Sa izviđačima iz Zvornika, te 1972.g. obišli
smo i ratnu luku u Ploćama
Od 1972-1973. Bio sam i načelnik Saveza
izviđača grada Sarajeva kao i načelnik akcije „ILEGALAC“ koja je sa odredskog
takmičenja prešla na gradski nivo takmičenja u orjentaciji svih izviđača-brđana
iz BiH i drugih glavnih gradova republika bivše zajedničke države.
|
Otvorenje akcije "Ilegalac 72" i smotra ekipa učesnica iz Sarajeva i gosti
| |
|
1972 učestvujem u delegaciji Saveza izviđača
Jugoslavije prilikom posjete Harcerima iz Poljske. Te godine posjetili smo Varšavu,
Krakov, rudnik kamene soli Velička (nešto predivno), zatim koncentracioni logor
u Aušvicu (svakom bih preporućio da
posjeti to jedno od najvećih stratišta Jevreja iz Drugog svijetskog rata).
Pored posjete jednom od mnogobrojnih harcerskih taborišta, imao sam priliku da
splavarim rijekom Dunajec koja razdvaja Poljsku od danas Slovačke.Nezaboravan
doživljaj. Delegaciju je predvodio Šulc iz Osjeka, a od izviđača iz BiH pored
mene bili su i Mišo Čarapina, Drago Vuković, Hasan Trebo,Ibričević-Ibrik,Safet
iz Banovića, Balaban i Ratko Stamenić iz Banjaluke , Momčilo Spasojević iz Tešnja. itd.
Iste godine od 1. do 10. jula 1972. godine bio sam na 5. Smotri SIBiH-e u Čapljini, gdje sam bio član štaba.
1975. godine učestvujem na Smotri izviđača Jugoslavije na Petrovoj Gori kod
Karlovca. Smotru je otvorio veliki prijatelj izviđačke organizacije drug Đemal Bijedić, tada predsjednik
jugoslovenske vlade.
Na Smotru sam vodio izviđače odreda „Ivan
Goran Kovačić“, „Boriša Kovačević“ i „Slaviše Vajnera Čiće“ . Na tu Smotru išle
su Aida Bačevina, zatim joja sestra Azra, Branko Parla i drugi. O učešću mnogih drugih sarajevskih izviđača na našem blogu objavili su fotografije i sječanja moji dragi prijatelji iz više odreda.
1978 do 1980 predsjednik sam Opštinskog
saveza izviđača Novo Sarajevo. Takođe od 1978 do 1982.g. obavljam funkciju
predsjednika i člana Nadzornog odbora Saveza izviđača Bosne i Hercegovine o čemu svjedoće o ove fotografije.
|
U društvu sa Slavkom Butinom |
|
Iskustvo je uvijek bilo dragocjeno - sa Jovanovičima |
|
Vaso Radić, Ljubiša Jakšić i Esad | | | |
|
1978. dobijam odlikovanje Saveza izviđača BiH
„Srebreni javorov list“
Učesnik radne akcije „Šamac-Sarajevo“,
na kojoj je bila i brigada izviđača BiH i koju je često posjećivao Franjo Tolić tadašnji
predsjednik SIBiH-a.
Učestvujem na
gore pomenutoj akciji.
1980. godine za rad u izviđačkoj organizaciji
Jugoslavije dobijam odlikovanje „Zlatni javorov list sa zracima“.
Učestvujem na Smotri brđana u Tivtu:
Na Smotri SI BiH-a u Dretelju 1982.g
.Na Tjentištu 1983.godine.
Smotri izviđača u Ribniku 1990.g.
|
Amblem 9. Smotre SIBiH |
I danas poslije mnogo godina aktivnog rada
povremeno se uključujem na akcije
skauta-izviđača iz Sarajeva i Bosne i Hercegine. Posebno sarađujem sa
izviđačima odreda „DUGA“ iz Tuzle koji uspješno vodi moj prijatelj Tomo Tokić.
Takođe održavam stalne kontakte sa brojnim
starim i novim skautima, a posebno sa Hajdarom Arifagićem, Brankom Parlom ,
Hamićem i Šonom iz Konjica, Đajom iz Mostara i drugim.
Rad u izviđačkoj organizaciji omogućio mi je da budem dobitnik Spomen Plakete grada
Sarajeva 1980.g. A 1984.g. dobio sam i Plaketu XIV ZIO 84. za rad u Protokolu
Olimpijskog komiteta.
Kao što i sami znate praviti čvorove morate
ih u životu i u svima akcijama posebno znati i pravilno razvezati.
Vaš Đumby-
mr.sci. Esad M. Ibišević, dipl.oec.
============================================
Vaše komentare možete slati na slijedeći
način:
Dovoljno je da
prilog koji želite komentirati, da na njegovom kraju kliknete mišem na
rijeć comment. Otvoriće vam se sljedeća stranica
na kojoj će te ugledati kvadrat u kojem možete kometarisati prilog ( ne više od
300 rijeći ). Ispod kvadrata opredjelite se za opcije slanja komentara putem gmail ili drugog provajdera i nakon
toga kliknete na rijeć publish. Vaš
komentar će biti objavljen nakon 15 minuta.
===============================================================